KRMNO BILJE
NERA
Sorta lucerke namenjena za intenzivan način iskorišćavanja (sistem kosidbe sa 4-5 otkosa godišnje), odlikuje se visokim prinosima zelene krme (80-120 t/ha) i suve materije (20-30 t/ha). Adaptabilna sorta, namenjena gajenju na kvalitetnim zemljištima – lakšim, peskovitim i srednje teškim zemljištima. Karakteriše se dubokom korenovim sistemom, većeg nivo otpornosti na sušu, brze regeneracije nakon kosidbe, ranostasna sorta, odličnog kvaliteta suve materije (sadržaj proteina 21 %). Nivo dormantnosti sorte Nera 5.
NOVI BEOGRAD
Vicia sativa L. – ili u narodu poznata kao „obična grahorica“ ili „vika“ spada u jednogodišnje krmne mahunarke. Pripada familiji Fabaceae.. Zahvaljujući dobro razvijenom korenovom sistemu i azotofiksaciji, grahorica posle žetve ostavlja zemljište rastresito i bogato azotom (> 100 kg N/ha). Njen najveći značaj se ogleda i u tome što predstavlja neizbežnu komponentu prilikom spremanja visoko kvalitetne kabaste stočne hrane ili kao zelenišno đubrivo u voćarstvu i vinogradarstvu. Prosečan prinos koji se ostvaruje gajenjem novosadske sorte jare grahorice Novi Beograd je od 35 do 45t/ha zelene krme, ili 7 do 9 t/ha sena, pri sadržaju sirovih proteina u suvoj materiji od 21%.
KUKURUZ
NS 4000
FAO 450
NOV, VISOKOPRINOSAN
OPIS HIBRIDA
Srednje rani hibrid.
Izuzetna adaptabilnost i stabilnost prinosa.
Potencijal za prinos zrna preko 16 t/ha.
Stablo čvrsto, visine oko 260 cm, tolerantno prema poleganju, listovi uspravnog položaja.
Klip cilindričnog oblika sa 18 redova zrna
Zrno tipa zubana, žute boje.
PREPORUKA ZA GAJENJE
Može se gajiti kao osnovni usev za proizvodnju zrna i silaže, ili postrni usev za proizvodnju silaže
Optimalni sklop iznosi 75000 biljaka po hektaru u povoljnim uslovima gajenja, odnosno 70000 biljaka po hektaru u manje povoljnim. Za silažu, broj biljaka po hektaru povećati za 10-15%.
NS 6000
FAO 600
NOV, IZUZETNO RODAN
OPIS HIBRIDA
Srednje kasni hibrid.
U višegodišnjim testiranjima pokazao vrhunske rezultate.
Potencijal za prinos preko 17 t/ha.
Stablo visine oko 270 cm, elastično, tolerantno prema poleganju, listovi uspravnog položaja.
Klip krupan, cilindričnog oblika sa 18-20 redova zrna.
Zrno tipa zubana, žute boje.
PREPORUKA ZA GAJENJE
Može se gajiti kao osnovni usev za proizvodnju zrna i silaže.
Optimalni sklop iznosi 72000 biljaka po hektaru u povoljnim uslovima gajenja, odnosno 68000 biljaka po hektaru u manje povoljnim. Za silažu, broj biljaka po hektaru povećati za 10-15%.
SLAČICA
Bela slačica – NS-BELA
Jara sortasorta bele slačice.
Cveta u drugoj polovini maja meseca, a dozreva u prvoj polovinu jula.
Prinos semena je preko 1200 kg, a masa 1000 semena iznad 6 g.
Sadržaj ulja je iznad 20%
Crna slačica – NS-CRNA
Jara sorta crne slačice.
Cveta u krajem maja meseca, a dozreva u prvoj polovinu jula.
Prinos semena je preko 1400 kg, a masa 1000 semena iznad 2 g.
Sadržaj ulja je oko 30%.
SOJA
NS OLYMPUS
Visokoprinosna, veoma rana sorta soje, 000 grupe zrenja, sa povećanim sadržajem proteina u zrnu, namenjena za gajenje u postrnoj setvi, zakasneloj setvi, višim nadmorskim visinama i u redovnom roku setve.
Vegetacioni period iznosi oko 110 dana.
Biljke su srednje visine, visina stabla iznosi 70 do 80 cm, ljubičastih cvetova i sivih dlačica na stablu.
Seme je žuto, srednje krupnoće, okruglog oblika, sa hilumom svetlo braon boje.
Masa hiljadu zrna iznosi 190-210 grama
NS RAMONDA
Visokoprinosna, srednjestasna sorta soje, I grupe zrenja, sa izbalansiranim sadržajem proteina i ulja u zrnu, namenjena za gajenje u različitim agroekološkim uslovima.
Vegetacioni period iznosi oko 120 do 125 dana.
Biljke su srednje visine do visoke, visina stabla iznosi 90 do 110 cm, imaju ljubičastu boju cveta i smeđežute dlačice na stablu.
Seme je žute boje, srednje krupnoće, okruglasto, sa hilumom tamno braon boje.
Masa hiljadu zrna iznosi 180-200 grama
STRNA ŽITA
NS IGRA
OZIMA PŠENICA
VISOKO PRINOSNA SORTA,
DOBAR KVALITET
BIOLOŠKO-PRODUKTIVNE OSOBINE
Otpornost na zimu: vrlo dobra
Visina stabla: 80-90 cm
Vreme stasavanja: srednje rana sorta
Otpornost na žutu rđu: vrlo dobra
Otpornost na poleganje: odlična
OSOBINE ZRNA I TEHNOLOŠKI KVALITET
Masa 1000 zrna: 38-42 g
Hektolitarska masa: 78-82 kg
Sadržaj proteina: 12-13%
Sadržaj vlažnog glutena: 24-30%
Kvalitetna klasa (Farinogram): B1-B2
Broj padanja: 300-350 sec
AGROTEHNIKA I PRINOS ZRNA
Optimalana gustina setve 500 kl. zrna/m2
Optimalni rok setve 5-25. oktobra
Može da se gaji na svim tipovima zemljišta
Potencijal prinosa u proizvodnji (t/ha):
– u lošim uslovima 5-6 t/ha
– u dobrim uslovima 7-8 t/ha
– u odličnim uslovima preko 10 t/ha
NS TALOS
Ozimi dvoredi ječmovi
BIOLOŠKO-PRODUKTIVNE OSOBINE
Otpornost na zimu: dobra
Vreme stasavanja: srednje rane sorte
Otpornost na bolesti: vrlo dobra
Otpornost na polegnje: odlična
OSOBINE ZRNA I TEHNOLOŠKI KVALITET
Hektolitarska masa: 76-79 kg
Sadržaj proteina: 10,5 – 12,5 %
Odličan potencijal za prinos
I klasa – 89,9%
AGROTEHNIKA
Optimalan gustina setve 350-400 klijavih zrna/m2
Optimalna setva 5-15. oktobra
SUNCOKRET
NS GOLIAT
Konzumni hibrid suncokreta pogodan za ishranu i ljuštenje
Pripada grupi srednje ranih hibrida
Stabljika je čvrsta, prosečna visina biljke je 185 do 195 cm
Genetski potencijal za prinos semena je veći od 4,5 t/ha
Masa 1000 semena 110-125g, šareno seme
Sadržaj ulja u semenu manji od 34%
Sadržaj proteina u jezgru 23-25%
Ima nizak procenat ljuske i lako se ljušti
Genetcki otporan je prema rđi i suncokretovom moljcu, a tolerantan prema Phomopsis-u
Ovaj hibrid je atraktivan za oprašivače, dobro adaptabilan za različite ekološke uslove i tipove zemljišta
Preporučena gustina useva je 35000 do 42.000 biljaka po hektaru
NS KIRIL (NOVO!!!)
VISOK PRINOS ULJA
OTPORNOST NA VOLOVOD
ULJANI
VISOK POTENCIJAL ZA PRINOS
TOLERANTNOST NA SUŠU
DOBRA OTPORNOST NA BOLESTI
OPIS HIBRIDA:
Srednje rani hybrid
Prosečne visine biljaka, izrazito tolerantan na poleganje i lomljenje stabla
Genetski je otporan i na volovod (rase A-E), rđu i suncokretov moljac
Visoko-tolerantan prema Phomopsis-u, a tolerantan prema bolestima koje izazivaju pegavost lista
Tolerantan je na Sclerotinia sclerotiorum, na forme koje se javljaju na korenu, stablu i glavi
Genetski potencijal za prinos je preko 5,8 t/ha
Sadržaj ulja u semenu je u proseku 46-49%
NS SANOL (NOVO!!!)
VISOKOOLEINSKI
OTPORNOST NA PLAMENJAČU
OTPORNOST NA VOLOVOD
ULJANI
VISOK POTENCIJAL ZA PRINOS
TOLERANTNOST NA SUŠU
DOBRA OTPORNOST NA BOLESTI
OPIS HIBRIDA:
Srednje rani, visokooleinski hybrid.
Srednje visine stable i povoljnog položaja glave.
Hibrid je genetski otporan na plamenjaču (ima Pl8 gen). Genetski je otporan i na volovod (rase A-E), rđu i suncokretov moljac.
Visoko tolerantan na Phomopsis helianthi, Macrophomina, Sclerotinia sclerotiorum.
Genetski potencijal za prinos je preko 4,5 t/ha.
Sadržaj ulja u semenu je u proseku 47-49%.
Oleinska kiselina je preko 80 %, u slučaju da je prostorna izolacija od standardnih hibrida veća od 1 km.
Ima dobru adaptabilnost na stresne uslove i zbog toga se može gajiti na različitim tipovima zemljišta.
Hibrid ima visoku produkciju nektara i polena, zbog toga je atraktivan za polinatore.
Optimalna gustina biljaka u žetvi je 50 000-55 000 biljaka po ha.
Ulje ovog hibrida je pogodno za proizvodnju hladno ceđenog ulja i biodizela.
Ima dobru adaptabilnost na stresne uslove i zbog toga se može gajiti na različitim tipovima zemljišta
Hibrid ima visoku produkciju nektara i polena, zbog toga je atraktivan za polinatore
Preporučeni (optimalni) sklop 55-60 000 biljaka/ha u žetvi.
Osnovan 1938. godine Odlukom Ministarstva poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije, Institut za ratarstvo i povrtarstvo počeo je sa radom kao Poljoprivredna ogledna i kontrolna stanica. Stanica je bila locirana u zgradi sagrađenoj 1938, gde je sedište Instituta i danas.
U periodu do početka svetskog rata 1941. bio je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije, a za vreme okupacije tokom svetskog rata Poljoprivredna stanica je ušla u sastav Poljoprivrednog instituta u Segedinu.
Status ustanove sa samostalnim finansiranjem Institut je stekao 1954. godine, te je iste godine preimenovan u Zavod za poljoprivredna istraživanja. Uredbom Izvršnog veća Republike Srbije od 1959. godine, naziv je promenjen u Institut za ratarstvo. Tokom 1975. Institut za poljoprivredna istraživanja integrisan je sa Poljoprivrednim fakultetom.
Od 1976. preimenovan u OOUR Institut za ratarstvo i povrtarstvo, odnosno OOUR Naučno-obrazovni institut za ratarstvo i povrtarstvo od 1986. do 1994, kada je Vlada Republike Srbije svojom odlukom dala saglasnost da se izdvoji iz sastava Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. 1995.
Naziv je promenjen u Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo. 2007. menja naziv u Institut za ratarstvo i povrtarstvo. 2018. godine, Institut je akreditovan kao institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, stekavši status zbog uspešnog rada i vrhunskih rezultata implementiranih u poljoprivrednu praksu, postavši značajno ime u svetskoj nauci.